Najveća magla, zabluda i mit svih vremena za sve paušalce je test samostalnosti. Gde god da tražiš nešto o testu samostalnosti, sve je tu negde, ali i nigde. Kao da nešto fali. Pročitaš tekst i opet ne razumeš. Da li je moguće da je ova tema neuhvatljiva kao neka retka zver? E pa došao je taj dan, sad ću sve da ti napišem! Napominjem, ovaj tekst je originalan, ali će se redovno menjati i dopunjavati, tako da je relevantan u svakom trenutku, osim ako me neko ne sačeka iza ćoška što obrađujem ovu misterioznu temu.
Naime ja sam Ivan Obućina, osnivač i vlasik knjigovodstva Pitaj knjigovođu. Greška, ja sam dugogovišnji istraživač na temu računovodstva, poreza, zarada i radnih odnosa. Moja istraga o testu samostalnosti traje dugo. Mogu slobodno da kažem da je ovo pitanje u top 5 pitanja koja sam dobjao tokom godina, a dobijao sam ih preko 10 000 od kako vodim evidenciju. Javljaju se ljudi iz cele Srbije sa istim ili sličnim pitanjima vezanim za temu, problemi na sve strane, evo ovako stoje stvari.
1. Šta je u suštini test samostalnosti?
Test samostalnosti je za mene kao jedan čudni kviz u kojem odgovaraš na 9 pitanja, a trudiš se da odgovoriš na sve netačno. Što je gori rezultat to bolje po tebe. Ako odgovoriš na 5 od 9 pitanja padaš test samostalnosti i plaćaš 44% poreza. Odgovoriš na 2, 3 ili 4 pitanja ništa, odličan si, samostalan. Sad pretvorimo termin pitanja u termin kriterijum.
Postoje 9 kriterijuma kojim testiraš saradnju između tebe i nalogodavca ili ti tvog poslovnog partnera (pravno lice, preduzetnika, preduzetnika paušalaca). Šta se testira? Testira se da li je tvoja saradnja sa recimo drugim preduzetnikom poslovno/partnerska ili si ti zapravo radno angažovan kod njega. Razumećeš u nastavku kad ti dam kriterijume.
2. Da li ti podležeš testu samostalnosti?
Ukoliko pripadaš u ove dve grupe podležeš testu samostalnosti:
- Preduzetnik koji je registrovani u APR-u i vodi poslovne knjige, tačnije to je preduzetnik na ličnoj zaradi i preduzetnik na samooporezivanju.
- Preduzetnici paušalci.
Kategorije koje ne podležu testu su:
- Preduzetnici poljoprivrednici;
- Preduzetnici druga lica (to su fizička lica PDV-u, ali nisu registrovana u APR-u)
- Pravna lica sa svim mogućim oblicima organizovanosti.
3. Kriterijumi testa samostalnosti
Kiterijumi su kao pitanja koja postavljaš sam sebi i kao što rekoh nadaš ne netačnom odgovoru. Mene ljudi zovu i pitaju me da li sam prošao test, na šta ne mogu da dam konkretan odgovor, jer ti znaš šta se dešava. Mogu da pomognem da te usmerim i dam mišljenje, ali ti najbolje znaš šta je činjenično stanje.
Ovo zapamti, član 9. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji daje slobodu onome ko kontroliše da zaključi na osnovu faktičkog stanja, tj. kao kad prelaziš ulicu na crveno, a vidi te saobraćajac. Nema tu nisam prešao na crveno, tvoja reč ne može protiv njegove, ako te uhvati u prekršaju. E tako je isto i ako misliš da si prošao kriterijum testa samsotalnosti, a nisi. Zato je bolje biti realan i iskren prema sebi, elem evo kriterijuma, ti ih čita ji pitaj sebe da li sam tu negde ja.
1. Radno vreme, odmor i odsudstvo zavisi od nalogodavca
Ovaj kriterijum je vezan za situaciju gde tvoj poslovni partner ili nalogodavac tebi određuje kao preduzetniku jednu od ove dve stvari:
- radno vreme ili
- odmor i odsustvo, pri čemu nema umanjenja naknade za rad za vreme odsustva ili odmora
Posmatraj radno vreme i odmor ili osustvo kao dva podkriterijuma i ukoliko ti nalogodavac uređuje bar jedan od ova dva ili čak i oba ti si nesamostalan preduzetnik što se ovog kriterijuma tiče.
2. Radiš u poslovnim prostostorijama nalogodavca ili ti on određuje mesto rada
U prevodu ukoliko ti nalogodavac obezbedi poslovne prostorije u kojima radiš ili za njega obavljaš poslove u mestu koje ti on odredi (na terenu). Jedina stvar koja je nejasna je značenje termina uobičajno korišćenja prostorija, mada ja se za to ne bi hvatao, jer sve što je nedefinisano je uglavnom gola trofazna žica. Evo primera:
Ti praviš kolače kao poslastičar u pekari svog nalogodavca, znači u njegovom prostoru. Tu se iz aviona vidi da da se usluga pruža u poslovnim prostorijama nalogodavca.
Recimo ti si bravar koji većinu vremena radi za drugog izvođača građevinskih radova na gradilištu koje ti on odredi.
Konstatno održavanje servera ili računara u prostorijama nalogodavaca.
Primera ima mali milion, verujem za da razumeš.
3. Stručno osposobljavanje ili usavršavanje preduzetnika
Ovaj kriterijum je ispunjen ako ti nalogodavac organizuje stručno osposobljavanje ili usavršavanje. Recimo da ti nalogodavac plaća obuke koje bi te osposobile za obavljanje njigovih poslova.
Zakonodavac je to ovako gledao. Obaveza poslodavca da obučava ili organizuje stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih. Pre bih rekao da je to i potreba, jer ti kao poslodavcu treba čovek koji zna da radi svoj posao kako treba da ne bi došlo do nezgode, povrede na radu, loše usluge itd. Sled ovih činjenica upućuje na radni odnos između poslodavca i zaposlenog.
E sad, ako ti kao privatnik obučavaš ili organizuješ stručno usavršavanje za svog poslovnog partnera preduzetnika ili preduzetnika paušalca ti onda ispunjavaš ovaj kriterijum. Postoji sumnja da ova situacija podseća na radni odnos između poslodavca i zaposlenog pa se smatra da je tvoj poslovni partner nesamostalan.
4. Nalogodavac dao oglas za nove zaposlene, a javio se preduzetnik
Nalogodavac je unajmio preduzetnika tako što je dao oglas u sredstvima javnog informisanja gde je izrazio potrebu da zaposli fizičko lica ili je unajmio treće lice koje se bavi traženjem lica za radno angažovanje, a čija je usluga ustvari angažovala preduzetnika umesto fizičko lice zapolenog.
Ovaj kriterijum je veoma neprecizan, jer sam sebe dobodi u pitanje. Kaže da je nalogodavac oglasio svoje potrebe za fizičkim licem koje bi bilo radno angažovano za XY poslove, pa se na oglas recimo javio paušalac da obavi te poslove. Kako bi se to dokazalo kao kriterijum? Jel ne trebaju da se sklapaju poslovne saradnje sličnog tipa dok traje oglas. Svet ne može da stane, jer zakon nije precizirao situaciju.
Nejasnoća nastaje jer se ne zna koji se period sagledava. Da li se gleda mesec dana ili 10 godina, ja imam neki oglas za posao koji stoji 7 godina, možda ga nisu skinuli sa sajta, jesam li u prekršaju? Šta ako je nalogodavac dao oglas i ne može da nađe lice koje hoće da stupi u radni odnos izvesno vreme, pa je bio primoran da angažuje preduzetnika da obavi posao.
5. Alat, oprema ili druga osnovna materijalna ili nematerijalna sredstva
Ovaj kriterijum ima dva podkriterijuma, razmećeš, nastavi.
1. Prvi podkriterijum kaže ovako: ukoliko ti tvoj poslovni partner (nalogodavac) obezbeđuje osnovni alat, daje ti svoju opremu ili druga materijalna tj. nematerijalna sredstva potrebna za obavljanje posla, ispunjavaš kriterijum. Pa čak i ako finasira kupovinu opreme i sredstava ispunjavaš kriterijum.
Izuzetak je ako ti poslovni partner obezbedi specijalizovanu opremu, alat, sredstva koja su potrebna za izvršenje specifičnog posla.
Da se ne bi izuzetak tumačio proizoljno, postoji precizno objašnjenje, tj. dva uslova:
- da nalogodavac obezbeđuje specijalizovani alat, opremu ili druga specijalizovana materijalna ili nematerijalna sredstva
- da postoji neophodnost za izvršenje specifičnog posla tim sredstvima
Evo primera: nalogodavac se bavi određenom granom u IT industriji, ti kao preduzetik možeš da obaviš posao samo specifičnom vrstom softvera za nalogodavca, on pribavi specifičan softver za tebe i ti ne ispunjavaš kriterijum, super si!
2. Drugi podkriterijum je da nalogodavac uobičajno rukovodi radom preduzetnika i daje osnovni nalog u vezi sa naručenim poslom i sprovodi razumnu kontrolu rada. Veoma neprecizno definisano, jer je nejasno šta to znači termin nalogodavac uobičajno rukovodi procesima rada, takođe su sporne reči “osnovnim nalozima“ kao i “razumna kontrola“. Možda to tebi ne znači mnogo, ali je suviše dvosmisleno i prepušteno mašti na volju. Jesam li ti pomenuo golu trofaznu? Evo je i ovde.
Kad se kaže “razumna kontrola“ može se javiti niz spornih situacija, recimo evo primera jedne:
Investitor nalogodavac, angažuje paušalca gipsera da obradi zidove, postavlja se pitanje da li investitor sme da kontroliše radove svaki dan. Ja sam mišljenja da mora da kontroliše radove, jer je to od materijalnog značaja za posao. Ali neko to može da smatra nerazumnim kontrolisanjem, tako da je i ovo u magli.
6. 70% prihoda u periodu od 12 meseci
Ovaj mi je omiljeni, jer ga svi razumeju, ili bar misle da ga razumeju. Ja ću ga nevesti onako kako stoji u zakonu, a ovako glasi:
Najmanje 70% ostvarenog prihoda preduzetnika u periodu od 12 meseci koji otpočinje ili se završava u odnosnoj poreskoj godini ostvareno je od jednog poslovnog partnera (nalogodavca). Ok, ok malo je zbunjujuće, ali ajmo da ga rastavimo na proste činioce.
Prva stvar koja je jasno definisana je visina prihoda od jednog nalogodavca, ono što je sporno je period koje se posmatra. Jasno je ako se u razmatranje uzme period od prethodnih 12 meseci, ali posmatranje perioda u narednih 12 meseci je veoma konfuzno.
Da odmah razjesnim , period od narednih 12 meseci se uzima u razmatranje zbog toga što je u odredbama člana 85 stav 1. tačka 17 Zakona navedeno da se naknada preduzetniku od strane istog nalogodavca oporezuje kao drugi prihod, ako bi se tokom otpočinjanja poslovne saradnje moglo zaključiti da će preduzetnik ispuni 5 od 9 kriterijuma, koji su naknadno i ispunjeni.
7. Ako ugovor nema klauzulu poslovnog rizika
Ispunjavaš kriterijum ukoliko kao preduzetnik obavljaš poslove iz delatnosti poslovnog partnera, a za tako urađen posao ne snosiš rizik, tj. tačnije u ugovoru o saradnji/angažmanu nema klauzule uobičajnog poslovnog rizika za isporučen posao krajnjem klijentu.
Zaključak je da se u ugovor o saradnji stavi klauzule poslovnog rizika i onda kriterijum nije ispunjen.
Moram ponovo da rušim sneška, jer je i ovde takođe zakonodavac ostao nedorečen. Ispadam veliki kritičar, ali nije mi to namera, ali evo.
Kaže ovako, koji je to “uobičajni poslovni rizik“? Evo primera, mali prevoznik paušalac vozi za velikog prevoznika DOO, malom prevozniku pukne guma ili mu ode plivajući zamajac i on kasni, da li je to uobičajni poslovni rizik? Zvuči bezveze, ali ne puca ti svakog dana guma pa kasniš, zar ne? Teško da je to uobičajni poslovni rizik, dao sam najjednostavniji primer, ali ima ih nebrojano mnogo.
Pa isto poslovi iz delatnosti nalogodavca, da li se tu posmatra samo pretežna delatnost ili i ostale delatnosti kojima se nalogodavac bavi. Veruj mi ovo niko ne zna, može samo da misli da zna i nagađa.
8. Potpuna ili delimična zabrana saradnje sa drugima!
Kod ovog kriterijuma se ponovo posmatra ugovor sa nalogodavcem.
Ako ugovoro o saradnji sa preduzetnikom sadrži delimičnu ili potpunu zabranu pružanja usluge drugim nalogodavcima, ispinjavaš kriterijum. Izuzetak je delimična zabrana koja obuhvata pružanje usluge ograničenom broju direktnih konkurenata nalogodavca.
Da bi se na ovo pitanje da pogrešan odgovor bitno je da u ugovoru nema zabrana pružanja usluge drugim nalogodavcima.
Nejasno je šta je delimična, a šta potpuna zabrana pružanja usluga drugim nalogodavcima, nije ni precizirano na koje se usluge to odnosi, da li se to odnosi na usluge koje preduzetnik izvršava ka nalogodavcu ili se odnosi na sve usluge.
Svetlo na kraju tunela ovog kriterijuma je da je isključena zabrana na ograničen broj direktnih konkurenata nalogodavcu, ali šta ako nalogodavac ima 5 direktnih konkurenata, a nalogodavac navede u ugovoru tebi 6 komada? Otkud zakonodavac zna koliko nalogodavac, privatnika smatra za konkurente.
Boli glava, jel da? Pa dosta je mene bolela, veruj mi. Nekad se naizgled bavim glupostima, ali đavo je u detaljima!
9. Ako rmbaš za nalogodavca više od 130 radnih dana u periodu od 12 meseci
Moram da izigravam Kalimera i vičem “To je nepravda“, izvolte.
Preduzetnik radi za istog nalogodavca najmanje 130 dana u periodu od godinu dana. Obavljanje poslovnih aktivnosti u jednom radnom danu se posmatra u bilo kom periodu od 00 i 24h.
Jasno je da se kriterijum odnosi na saradnju preduzetnika sa jendim nalogodavcem. Jasno je kada, kada se posmatra 12 meseci i 130 radnih dana tokom te godine unazad, ali druže kako unapred!!! Ko će to dokazati, baba Vanga iz poreske, dovoljno je da ne prijavi dane, mislim ko je ovde naivan. Ovo moj osmogodišnji sin razume kako da izbegne. Ne može neko 130 random dana da kontroliše preduzetnika gde je bio, jedino da mu ugradi GPS pa da ga prati poreska. Skočio mi je šećer isto kao i za 6 kriterijum gde ti moraš da iskalkulišeš procenjeni prihod kroz neki izveštaj i to da ispoštujš, jeste svi su veverice.
3. Oporezivanje preduzetnika porezom na druge prihode
Ovo je možda i najbitnije pitanje, koje uglavnom ljudi ostave za kraj, jer ga se najviše plaše. To je pitanje koliko para treba da se plati ako padneš test samostalnosti? Polako, prvo trebaš da ispunis 5 od 9 kriterijuma, što nije lako, a onda šuške, pazi ovako.
Recimo da padneš test samostalnosti, ispunio si 6 od 9 kriterijuma, kao pravi šampion i smatra se da si nesamostalan u radu. Tvoj nalogodavac ima obavezu da za tebe kao fizičko lice obračuna, sastavi poresku prijavu i plati porez na druge prihode po stopi od 20%. Ono što je gadno je da nema normiranih troškova, znači nema nikakve umanjujuće okolnosti za porez neko plaća čistih 20% na bruto. Pravo u meso, uh, pritom to nije sve.
Na isti bruto prihod nalogodavac je dužan da obračuna i plati doprinos za PIO po stopi od 24%. Doprinos za PIO se ne obračunava samo u posebnim situacijam kada je rešenjem iz PIO fonda utvrđen prestanak obaveza za plaćanje doprinosa na ugovorenu naknadu, znači jako retko.
4. Moje mišljenje zašto je uveden test samostalnosti
Test samostalnosti je barijera koju je stvorio zakonodavac, jer smatra da pojedinci otvaraju preduzetničke radnje i rade za veće firme kao zaposleni, a ustvari veliki peru pare preko malih i pritom umanjuju porez, evo konkretnije ću. Ti imaš DOO i imaš 5 zaposlenih ako im je plata 100 000 dinara ti državi plaćaš oko 60 000 dinara porez i doprinose, znači sve to te izađe 160 000 dinara. Puta pet radnika to je 800 000 dinara. Pritom su ta lica zaposlena kod tebe, moraš da vodiš računa o njima, bolovanje, prevoz, godišnji odmor, regres i još 300 čuda.
Sledaće stvari su se dešavale i verujem da je to javna tajna zbog koje je i test samostalnosti uveden. Ti kao direktor firme pozoveš svojih 5 zaposlenih i kažeš im, što da ja državi dajem 60 000 dinara za doprinose kad mogu tebi, ti plati 30 000 sebi doprinose, 30 000 dinara si ti dobar. Vas pet otvorite preduzetničke radnje kao paušalci, možete da dižete novac bez pravdanja, a ako meni treba da podignem preko vas novac vi mi izađete u susret. Paušalac ima limit 6 000 000 dinara godišnje, primi “platu“ 160 000, plati 20 000-30 000 poreze i doprinose, a velika firma preko njega diže novac bez pravdanja. Sav novac koji firma plati paušalu je čist trošak, znači porez na dobit se umanjuje, takoreći utaji se porez. Plus nema, bolovanja, godišnjeg, prevoza, i ostalih obaveza.
Zbog ovakvih pojedinaca, sad svi preduzetnici podležu testu samostalnosti. Svaka transakcija će se posmatrati ili bolje rečeno testirati. Velikima je lakše, a malima je teže, ali šta je tu je, ovo je moralo da izađe iz mene, jer sam jedan od onih što pošteno radi svoj posao, kao čovek.
Najčešća šitanja
1. Ko sprovodi test samostalnosti?
Nalogodavac je dužan da sprovede test samostalnosti prilikom svake uplate prihoda preduzetniku. Preduzetnik testira svoju samostalnost ukoliko radi sa inostranim nalogodavcem.
2. Kada se sprovodi test samostalnosti?
Test samostalnosti se sprovodi kada preduzetnik ili preduzetnik paušalac sa nalogodavcem (drugim preduzetnikom, privrednim društvom, itd.) ima poslovni odnos prilikom kojeg se može steći utisak da je nesamostalan u radu. Kao da je zaposlen kod nalogodavca.
Svaka isplata prihoda od strane nalogodavca preduzetniku testira na samostalnost od strane nalogodavca. Nalogodavac je dužan da testira na samostalnost preduzetnika i prilikom otpočinjanja saradnje.
3. Da li je počela primena zakone?
Primenjuje od 2. marta 2020 godine.
4. Kako da uradim test samostalnosti?
Postavi sebi sledeća pitanja i ako na 5 od 9 odgovoriš tačno nesamostalan si i plaćaš porez više.
- Ko ti određuje tvoje radno vreme i odmor ili odsustvo?
- Da li ti neko drugi bira prostor ili određuje mesta gde ćeš da radiš?
- Da li ti poslovni saradnik organizuje stručno osposobljavanje ili usavršavanje?
- Da li te je poslovni partner angažovao putem sredstva za oglašavanje, a pritom je tražio zaposlenog, ne preduzetnika?
- Ko ti obezbeđuje osnovni alat, opremu ili druga sredstva potrebna za obavljanje delatnosti? Da li neko finansira nabavku sredstava, alata, opreme? Da li neko drugi rukovodi tvoj proces rada?
- Da li kao preduzetnik ostvaruješ 70% prihoda od jednog nalogodavca u periodu od 12 meseci?
- Da li u ugovoru sa poslovnim partnerom ili nalogodavcem imaš klauzulu o riziku koji garantuje dobro obavlejn posao.
- Da li ugovor sa nalogodavcem ima deo zabrane saradnje sa drugim saradnicima?
- Da li kao preduzetnik radiš za jednog nalogodavca više od 130 dana u periodu od 12 meseci tokom godine?
Ako imaš manje od 5 super si.
5. Da li se podnosi poreska prijava i ko je podnosi?
Podnosi se poreska prijava PPP PD. Da se razumemo podnosi se u slučaju da je preduzetnik pao test samostalnosti, tj. da je nesamostalan. Poreska prijava se podnosi prilikom isplate naknade nesamostalnom preduzetniku.
- kad se plaća i PIO 24% i porez 20% šifra vrste prihoda je 638 00 0
- ako se plaća samo porez 20% onda je šifra vrste prihoda 639 00 0
Ove šifre vrste prihoda se isključivo koriste kad preduzetnik padne test samostalnosti i u primeni su od 02.03.2020. godine.
6. Da li radim test samostalnosti ako radim sa inostranstvom?
Test samostalnosti se radi i kada preduzetnik ili preduzetnik paušalac radi sa inostranim nalogodavcem. Razlika leži u tome što u ovakvim situacijama test samostalnosti sprovodi sam primalac prihoda iz inostranstva, tj. test radi sam preduzetnik.
7. Da li nalogodavac može da mi plati porez i doprinose kao fizičkom licu?
Može se desiti da nalogodavac plati porez i doprinose po odbitku preduzetniku kao fizičkom licu, a da oni istovremeno imaju obavezu plaćanja poreza i doprinosa na osnovu samostalne delatnosti. U prevodu dvostruko će biti oporezovani.
10. Ako padnem test samostalnosti da li plaćam na celikupan prihod porez i PIO?
Porez na ostale prihode, ako je isplatilac prihoda pravno lice, preduzetnik ili preduzetnik paušalac, plaća se po odbitku od svakog pojedinačno ostvarenog prihoda.
Uh završila se ova avantura, trebalo mi je dosta vremena. Oblast testa samostalnosti je jedna maglovita priča koja je stupila na snagu baš kad ne treba ili te za vreme korone. Veruejm da će biti znatno uređenija u narednih nekoliko godina… Baš me interesuje šta ti smiliš, piši mi na mail, na kontakt formu, pa da obradimo temu. Odjavljuje se za sad poreski istraživač Ivan Obućina, PITAJ KNJIGOVOĐU.